
Psihoterapija i LGBT+ osobe
Da bi psihoterapija bila prijatno i uspešno iskustvo za svakoga potrebno je da se poklopi više stvari. Ono što nam prvo pada na pamet su obrazovanje i iskustvo psihoterapeuta, međutim to je samo uslov da bismo uopšte razmotrili da zakažemo termin.
Psihoterapija je siguran prostor, i upravo tako i treba da se osećate na razgovoru sa svojim terapeutom. Poverenje u terapeuta i njegova empatija su ono što gradi dobar odnos, jer vaš terapeut je u vašem timu “protiv” problema koji vas muči.
Zbog čega je važno da psihoterapeut istakne da radi sa LGBT+ osobama?
Slušajući nas, terapeut čita između redova. Ovo nije nikakva mistična moć koju terapeut ima već navežbana sposobnost slušanja svih detalja naše priče, imajući u vidu kontekst iz koga polazimo. Niko nije rođen u vakuumu. Gde smo rođeni, kako smo odrasli, gde sada živimo, kakva je kultura našeg društva, kakva su pravila naše porodice su vrlo važne informacije psihoterapeutu u razumevanju ko smo, šta nas je formiralo i kako percipiramo stvari. Naš kontekst nas gradi kao ličnost, ali na istom tom mestu nastaju i održavaju se problemi koji nas muče.
Otvorenost, neosuđujući stav i podrška psihoterapeuta ponekada nisu dovoljni za razumevanje specifičnih tema poput pripadnosti LGBT+ zajednici. Ne postoji posebna vrsta psihoterapije u radu sa LGBT+ osobama, ali postoje određene specifičnosti koje je psihoterapeut dužan da zna kako bi razumeo kontekst iz kog osoba dolazi. Važno je da se sva ljudska iskustva istinski razumeju.
LGBT+ osobe se suočavaju sa jedinstvenim izazovima koji utiču na mentalno zdravlje, kao što je stigmatizacija, diskriminacija, negativni stereotipi i borba za prihvatanje sopstvenog identiteta. Ovo ne znači da i zbog svakodnevnih izazova LGBT+ zajednica ne traži podršku psihoterapeuta. Iz perspektive psihoterapeuta je pogrešno tretirati sukob sa kolegom na poslu, a ne uzeti u obzir homofobne rečenice koje je kolega izgovorio, pogrešno je razgovarati o razmiricama na Božićnom ručku ne uzimajući u obzir da tata ne želi da sedi za istim stolom, pogrešno je govoriti o frustraciji nezaposlenosti ne uzimajući u obzir da je neko otpisan i pre početka intervjua zbog svog fizičkog izgleda.
Psihoterapija je sigurno mesto gde svi treba da se osećamo prhvaćeno i shvaćeno. Zbog toga je u redu da pitamo terapeuta o njegovom iskustvu u radu sa LGBT+ klijentima, pa čak i o ličnom stavu. Za psihoterapeute važi jedno pravilo- ostaviti sve lične stavove iza vrata. Međutim, i psihoterapeuti su ljudi i ponekad njihovi lični stavovi mogu uticati na razgovor sa klijentom. Zbog toga izaberite psihoterapeuta koji je otvoren i razume sa kakvim se sve izazovima LGBT+ osoba susreće pored svakodnevih izazova.
Kada se obratiti psihoterapeutu?
Podrška psihoterapeuta je od velike pomoći u procesu istraživanja i prihvatanja sopstvenog seksualnog, rodnog ili emocionalnog identiteta. Ovo uključuje i podršku u procesima kao što su out-ovanje, tranzicija ili suočavanje sa unutrašnjim konfliktima. Ovaj put može biti zastrašujuć, a svaka briga je lakša kada je podelimo.
Neprihvatajući stavovi društva mogu izložiti LGBT+ osobe većem riziku od depresije, anksioznosti, zanemarivanja, nasilja i siromaštva. Psihoterapeutova uloga je da prepozna ove rizike i pružiti podršku koja je adekvatna, prihvatajuća i osnažujuća.
Ne moraš sam, terapeut je uz tebe na ovom putu. Potraži na Selfnestu terapeute koji su istakli da rade sa LGBT+ osobama.
Završila sam studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Novom sadu, sa usmerenjem na razvojno pedagošku psihologiju. Usavršavanje iz oblasti psihoterapije sam stekla edukacijom iz Tansakciono-asimilativnog pristupa psihoterapiji, Partnerskog savetovanja i Dečije integrativne psihoterapija. Praktično iskustvo sam započela dugogodišnjim volontiranjem u različitim savetovalištima, a nastavila sam ga radom Psihološkog savetnika za roditelje i psihoterapijskim radom sa adolescentima, odraslima i porodicama. Specifično iskustvo i zanje posedujem u radu sa LGBT populacijom. Moje unapređivanje se i dalje nastavlja nizom radionica i predavanja, a sa tobom želim da podelim sva svoja znanja.
Poslednje sa bloga

Prokrastinacija: šta ako nije u pitanju lenjost već beg od neprijatnosti?

Psiholog, psihoterapeut ili psihijatar: kome se obratiti kada vam je potrebna podrška?

Šta ne možete (i ne treba) da očekujete od svog psihijatra ili psihoterapeuta – put lične odgovornosti
Selfnest newsletter
Prijavite se na naš newsletter i budite u toku sa aktuelnim temama i dešavanjima iz oblasti mentalnog zdravlja.